Opće vijesti - Objavljeno 02.10.2018 -

Prvi koraci našeg pametnog grada Zadra

Prvi koraci našeg pametnog grada Zadra Autor slike: PR

Sigurno ste barem jednom primijetili određeni problem vezan za infrastrukturu, javne servise ili općenito neki segment života u našem gradu. I sigurno ste žarko željeli da bude riješen te imali dobar prijedlog za njegovo rješavanje.

A ono što vjerujem jest i da ste pomislili kako bi bilo odlično da se Vaš glas može čuti - da postoji način da Vaša ideja bude razmotrena i potencijalno doprinese poboljšanju kvalitete života Zadrana.

Kašnjenje buseva gradskih i prigradskih linija, iritantne ljetne gužve oko poluotoka ili manjak sadržaja za osobe starije životne dobi - sve su to izazovi o kojima je potrebno pričati. A naročito kroz dvosmjernu komunikaciju građana i Grada.

I upravo na tom polju pojavila se jedna nova inicijativa. Zadar se pokrenuo u nastojanju da se poboljša blagostanje stanovnika kroz neka nova rješenja i ideje. Riječ je o konferenciji My Smart City i ona predstavlja temelj javnog diskursa o kvaliteti života u gradu te putokaz za buduće pozitivne promjene na tom polju.

Konferencija (i hackathon ukupnog nagradnog fonda od 40.000 kn) se održava od 11. do 13. listopada u Kazalištu lutaka Zadar te čini dio projekta CODE, a u sklopu Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.- 2020.

O čemu će biti riječ? Saznat ćemo kako pametni gradovi u Europi unapređuju javne usluge u korist svojih građana te koje su industrije i tehnologije pokretači takvih promjena. Kako su ti gradovi uspjeli ostvariti to što jesu.

No, ono najbitnije - diskutirat ćemo o tome kako se ta iskustva uparena sa znanjem i idejama domaćih ljudi mogu u budućnosti iskoristiti u našem gradu. Pričat ćemo o mogućnostima koje donosi uska suradnja poslovne zajednice te gradskih ureda i agencija, naglašena idejama i sudjelovanjem šire zajednice građana.

A kad je naš grad u pitanju - tu su i naši ljudi. Zadarska dica predvođena voditeljem i moderatorom Lovrom Valčićem,  IT konzultantom i razvojnim programerom s diplomom Sveučilišta Alaska Fairbanks činit će okosnicu misli i ideja koje će konferencija iznjedriti.

Od predstavnika lokalnih tvrtki, pa sve do jednog Amazona (tvrtke s drugom najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu, odmah iz Applea), u raspravu će aktivno biti uključeni Zadrani sa značajnim poslovnim iskustvom u IT-u:  Marin Mamić koji za Amazon radi na implementaciji njihovih cloud rješenja u Njemačkoj, Stipe Stagličić koji je autor i osnivač aplikacije City Bus (pomaže u korištenju javnog prijevoza u Zadru - isprobajte!), Alenka Bopsić iz tvrtke Digitali, Ante Medić, vlasnik i direktor tvrtke Pulsar Laboratories koja se bavi razvojem hardvera i softvera po narudžbi, ali i mnogi drugi koje možete vidjeti na službenim stranicama konferencije.

Jaku podršku imat će i u stranim predavačima kao što je Szijártó Lajos, projekt menadžer T-Systems u Mađarskoj koji će pričati o upravljanju projektom pametnog sustava javnog prijevoza u Budimpešti.

ŠTO JE SMARTCITY?

No, kad pričamo o pametnom gradu, prvo je potrebno definirati što pojam “pametan grad” uopće znači. Po standardnoj definiciji, to je zajednica koja koristi informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi dijelila informacije s javnošću te povećala operativnu efikasnost i poboljšala kvalitetu, kako javnih usluga, tako i blagostanja građana.

A to se postiže pametnim rješenjima na području parkinga, regulacije prometa, javnog prijevoza, uštede energije, podrške osobama starije životne dobi itd. Na popis bih čak dodao i pametno “rješenje” koje treba prethoditi svim ostalima: razvoj digitalnog okruženja koji počinje formiranjem IT zajednice ljudi iz privatnog sektora. Time se standardna definicija pametnog ponešto i proširuje, no svakako ne gubi na značaju. Očekivani značaj pametnog grada na taj način jedino se i može realizirati.

Različiti su primjeri načina na koji se dolazi do ideala ili čak početnih razina pametnog u pojedinim segmentima gradskog života.

Pametnije upravljanje parking prostorom može se vršiti kroz senzore koji prate zauzetost pojedinih parking mjesta i u realnom vremenu obavještavaju korisnike aplikacije o lokaciji i statusu istog.

S druge strane, senzorima i kamerama može se pratiti i gradski promet te ovisno o zakrčenosti pojedinih dionica usmjeravati građane na one manje opterećene pa time smanjivati gužve i ravnomjernije raspoređivati tok automobila i ljudi. Rezultira to s manje izgubljenog dragocjenog vremena, živciranja, pa i psovki. :)

Javni prijevoz, pak, na višu se razinu može podići optimiziranjem lokacijske i vremenske komponente. Složit ćete se svi da je kod buseva (ili tramvaja) možda i najveći problem raskorak koji se stvara između planiranog i realnog vremena dolaska na destinaciju (iz različitih razloga). Ti problemi mogu se amortizirati pravovremenim obavijestima o kašnjenju ili mogućnošću uvida u alternativne lokacije ili linije dolaska na točku B.

A kad busevi ne funkcioniraju ili su taksiji preskupi - preostaje nam dijeljenje prijevoza. Implementirani širom Europe, ride-sharing i bike-sharing sustavi omogućuju nam da automobile ili bicikle pokupimo na jednoj od predviđenih lokacija, odvezemo se do mjesta na koje želimo stići i svoje prijevozno sredstvo tamo ostavimo - za nekog drugog tko će ga preuzeti nakon nas i uključiti se u taj isti sustav dijeljenja.

No, sigurno ste čuli i za pametne klupe. Jedno takvo rješenje razvijeno je u našoj blizini - u Solinu, i koristi se sve više diljem Europe gdje narudžbe za ovim proizvodom ne prestaju. Ime klupe je Steora, napaja se solarnom energijom, omogućuje punjenje mobitela tom istom energijom pretvorenom u struju, građanima pruža besplatan Wi-fi, i još k tome dobro izgleda. Ne bi loše izgledalo na rivi ili možda gradskim bedemima (kad tamo ne bude prometa), što mislite?

Pojedini od tih uređaja i sustava baziraju se na strojnom učenju, tj. algoritmima prilagođenom ponašanju baziranom na prošlim obrascima korištenja, kao i Internet of Things - međusobnoj komunikaciji hardver uređaja (da, mi ljudi im tu uopće nismo potrebni). No, o tome svakako više možete čuti na konferenciji 13.10., iz usta nekih koji o tome znaju puno više od mene.

PRIMJERI PAMETNIH GRADOVA

Da ne bi sve ostalo na teoriji, donosim vam primjere dva zanimljiva pametna grada, jednog kao perjanicu na europskoj razini, a drugog kao globalni pozitivni primjer. To su Beč i Singapur.

Pametna strana Beča velikim dijelom počiva na ekonomiji dijeljenja i generalno optimizaciji transporta. Tako su kod njih implementirani i ranije spomenuti ride-sharing i bike-sharing sustavi.

Osim toga, zanimljiva je i inicijativa Digital City Wien - program u kojem IT zajednica međusobnom suradnjom dolazi do novih ideja za razvoj grada ali i svojim aktivnostima brine o inkluzivnosti građana u IT sektor te naravno o ultimativnom cilju - poboljšanju života i razvoju gospodarstva kroz informacijske tehnologije.

U cijeloj toj priči poseban fokus postavljaju na informiranje građana Beča kako bi se oni što lakše uključili u takav, poboljšan način života grada.

S druge strane, mali ali veliki Singapur jako brine o tome što se događa na ulicama grada, a posebno o tome da ljudi mogu birati najbolje alternative kretanja.

Kod njih su razvijene mnoge aplikacije za olakšavanje života no ističem onu za on-demand sugestije ruta buseva i direktno bookiranje sjedala kroz nju te multi-modalni planer prijevoza sa sugestijama najbližih stanica i idealnih kombinacija ruta koristeći više oblika prijevoza. Uz to, za Singapur ne čudi niti informacija da već testiraju autonomna vozila.

A tu je i konzultiranje o zdravstvenim pitanjima u udobnosti vlastitog doma - nekoliko aplikacija koje omogućavaju praćenje vlastitog zdravlja i savjete o najboljim praksama, bez potrebe za odlaskom doktoru.

Zajedničko oba grada je i da, naravno, imaju centralno mjesto informiranja o naporima kojima održavaju status pametnog grada: https://smartcity.wien.gv.at/site/en/ i https://www.smartnation.sg/

A GDJE JE TU ZADAR?

Mislim da svaki grad implementaciju pametnih rješenja i svoj put prema statusu pametnog mora gledati kroz kontekst vlastitih potreba, odnosno svoje dotadašnje “glupoće”.

Imajući to na umu, iz vlastite perspektive, ističem tri prijedloga na kojima grad Zadar može raditi kako bi pokušali ublažiti negativne utjecaje ili nedostatak komponenti razvoja, a neke od njih možda i riješiti.

Prvo, kao jedan od problema vidim trenutni model turizma u gradu, a koji je samo dio problema kojeg imamo u turizmu na nacionalnoj razini. Stanje je takvo da je u Zadru i zadarskoj regiji još uvijek značajno dominantan proizvod sunce i more, uz nedovoljnu valorizaciju ostalih turističkih proizvoda. Posljedice toga su relativno kratak prosječni boravak turista u gradu i snažan pritisak te zakrčenost obalnih područja, a naročito gradske jezgre i njene šire okolice tj. okolnih četvrti.

Jednostavno, s jedne strane turisti apsolutno ne prepoznaju vrijednosti i turističku ponudu izvan samog centra (dok se i tamo ona svodi na krivu strukturu i nisku dodanu vrijednost) a s druge strane to znači da će se u gradu zadržati svega par dana jer im on nema što ponuditi. No, u ovom, turističkom slučaju, pametan grad treba gledati isključivo kroz prizmu integracije sa svojim okolnim mjestima tj. cijelom županijom ili čak i širim područjem.

Da bi zadržali turiste duže i potaknuli potrošnju te istovremeno pokušali smanjiti pritisak na obali, moramo se okrenuti ka aktivnoj diverzifikaciji ponude ka onoj zadarskog zaleđa i otoka. Zadarski turizam mora počivati na integraciji s ruralnim dijelovima i promociji takvih oblika turizma. Vinarije, uljare, OPG-ovi,  planinarenje, izleti brodom i ostali posebni oblici turizma moraju biti jezgra razvoja. Kako takvu ponudu učiniti pametnom? Jedan od smjerova može biti kombinacija online i fizičke integracije u boravak gostiju (ali i život našeg domaćeg stanovništva kroz cijelu godinu).

Kao bitan vidim razvoj tzv. omni-channel, sveprisutnog sustava u kojem će posjetitelji koji slijeću na zadarski aerodrom, prolaze naplatne kućice na postajama Zadar 1 i Zadar 2 i generalno ulaze u granice našeg grada biti obaviješteni o svemu što i okolica nudi te imati mogućnost brzog dolaska do ponude kroz nekoliko klikova i na osnovu vlastitih interesa, a sve to naglašeno kroz prisustvo te ponude u ostalim točkama njihovog putovanja: aplikaciji, digitalnim panoima, štandovima i sl.

U razdoblju prije  dolaska moraju biti svjesni kvalitete ponude koju županija pruža, što se postiže kvalitetnim online kampanjama i sadržajem, dok dolaskom u destinaciju bilo kakav oblik informiranja i kupnje usluga u turizmu mora biti široko dostupan i prije svega jednostavan.

Drugi izazov koji vidim jest onaj cjelogodišnje kulturno-zabavne ponude. Ona  u našem gradu ipak može biti na višim razinama, bez obzira na hvalevrijedne aktivnosti pojedinaca koji ju pokušavaju razvijati za neke segmente publike.

Tu predlažem implementaciju transparentnog i za sve građane otvorenog sustava potražnje i ponude. Taj sustav bio bi dio jedne centralne smart city adrese grada Zadra (uz sve ostale servise na jednoj sveobuhvatnoj web stranici) a omogućavao bi da potražnja za pojedinim sadržajima diktira npr. koji će se koncert održati u pojedinom zadarskom kulturnom prostoru ili trgu, koja će se predstava održati u HNK, koja izložba u Kneževoj palači i sl.

Građani bi mogli glasati za nekoliko ponuđenih mogućnosti te bi ona s najviše glasova imala veću vjerojatnost realizacije. Zašto taj sustav? Zato jer je Zadar još uvijek premalo tržište za veliku većinu izvođača i teško je iste dovoditi bez adekvatnog dokaza koncepta. Dokazivanjem potražnje za pojedincima ili grupama izvođača (ili drugog oblika kulturno-zabavnog sadržaja) s jedne strane povećava se vjerojatnost dolaska a s druge strane na moderan i digitalan (možemo reći i pametan) način osluškuje se bilo građana i ponuda formira na osnovu njihovih preferencija.

Moj treći prijedlog jest formiranje temelja. Razvoj snažne zajednice koja će uključivati pojedince iz IT sektora Zadra (ili Zadrane koji rade negdje drugdje a želja im je pridonijeti), predstavnike Grada i Županije te sve građane voljne postati dionicima pametne ekonomije u gradu, osnovni je preduvjet za razvoj  u tom smjeru. Upravo zato mislim da konferencija My Smart City jest pravi put ka tome i dobar način da se Zadrane osvijesti o mogućnostima ali i detektira potreba za pameću u svakodnevnom životu grada.

Naravno, mogućnosti za nadogradnju je još jako puno, a posebno bih kao već postojeći istaknuo dobar primjer aplikacije City Bus koja pomaže građanima u korištenju raznih oblika prijevoza u Zadru.

Nisam spomenuo ostale servise (kao npr. zdravstvene usluge) jer to ostavljam za samu konferenciju, no svakako pozivam da u komentarima iznesete svoje brige i prijedloge kako bi te teme čim bolje obradili 13.10. u Kazalištu lutaka.

UKLJUČENOST SVIH KAO PREDUVJET

Bez obzira na genijalnost ideje, svaka od promjena mora biti postepena te brižno pripremljena na svim razinama. Pritom posebno ne treba zaboraviti bitan faktor ljudske spremnosti na promjenu, jer jednostavno - komponente se ne mogu ugurati u sustav ako ih sustav ne može podnijeti. Edukacija svih kategorija i dobi građana izuzetno je bitna da bi se ljude pripremilo i osnažilo kako bi pametni sustavi uistinu imali efekta.

U tome je jako bitna uloga lokalne i regionalne samouprave, ključnih poslovnih dionika odnosno zajednice, ali i samih ljudi. Benefiti pametnog grada trebaju biti razvijani i na osnovu javnog feedbacka i transparentnosti, jasno komunicirani, a dolazak do njih popraćen edukacijom dok njihovo osnaživanje treba biti lako izvedivo kroz periodične provjere i nadogradnje.

Potrebne su i aplikacije i web stranice - idealno centralne koje imaju više segmenata - npr. za transport, praćenje stanja na prometnicama i zakrčenosti gradske jezgre te alternativnih pravaca ili lokacija, ponude izleta preko ljeta itd., kako bi se građane naviklo na jedan kanal koji će značiti njihov ulaz u ulogu sukreatora života grada.

Naravno, za sve ovo bitna je i formalna opća edukacija u školama, no to je već pitanje za razine iznad na koje, još uvijek, i nemamo toliki utjecaj.

KAZALIŠTE LUTAKA: SCENA ZA PERFORMANS IDEJA

Bile su ovo moje osobne teze, neke od kojih ću dalje elaborirati na panelu same konferencije, a siguran sam da će tamo biti još najmanje toliko boljih ideja i predloženih implementacija po glavi sudionika.

Zato nemojte propustiti prvu zadarsku konferenciju s tehnološkim predznakom a koja za cilj ima pozitivne promjene u društvu. Bit će puno prilika za aktivno uključenje i razmjenu ideja, koje mogu doći upravo od Vas.

My Smart City predstavlja način da se Zadrani aktivno uključe u promišljanje o boljem sutra grada Zadra.

Vidimo se od 11. do 13. ovog mjeseca u Kazalištu Lutaka!

Za konferenciju i hackathon u nekoliko poteza možete se registriati na službenim stranicama: https://mysmartcityzadar.com/

Autor teksta: Josip Zurak, Authland